Hrvatska agencija za hranu (HAH) izradila je i obavila dijelove opsežne studije „Percepcija i stavovi potrošača na području Republike Hrvatske vezano za problematiku GM hrane“. Prethodno je istraživanje provedeno prije sedam godina pa je moguća usporedba rezultata i procjena promjene stajališta javnosti o rizicima GM hrane. Istraživanje su proveli djelatnici Znanstvenoga odbora za hranu koja sadrži GMO i suradnici Instituta Ivo Pilar u Zagrebu, a u studiju su uključili 500 ispitanika. To je nešto manje od standardnoga broja (1000 ljudi) u sličnim istraživanjima na razini Europske unije u sklopu anketnih projekata „Eurobarometar“.

No uzorak je dovoljno reprezentativan, svi su ispitanici bili stariji od 15 godina i svi su čuli za pojam i problem GM hrane. Stoga njihovi odgovori na temeljna pitanja otkrivaju relevantna stajališta i raspoloženje Hrvata prema GM hrani. Više od 70 posto ispitanika smatra genetički modificiranu hranu važnim životnim pitanjem. Prema istraživanju je 80,7 posto ispitanika zabrinuto zbog mogućih rizika od GMO-a u hrani i pićima. Taj je postotak veći od udjela ispitanika zabrinutih zbog prehrambenih aditiva (77,9%), plastične ambalaže (75%), bakterija (74,6%) ili nanočestica (64,8%) u hrani. Slični su rezultati dobiveni na razini Europske unije u istraživanju „Eurobarometar 354“ koje je provedeno 2010. godine. U oba su istraživanja svi ispitanici najviše zabrinuti zbog ostataka pesticida u voću i povrću (72% u EU, 85,9% u Hrvatskoj).

Porast broja „skeptika“

Opće mišljenje Hrvata prema GM hrani je negativno. Gotovo tri četvrtine (73,6 %) ispitanika ima negativno mišljenje, a samo 6 posto njih pozitivnim smatra tu biotehnološku ponudu na tanjuru. Više od 75 posto ispitanika smatra da je proizvodnja i uporaba GM hrane štetna za okoliš, što je znatan porast skeptika u odnosu na 2010. godinu, kada je taj udio iznosio 63 posto. U skladu s općim negativnim stajalištem Hrvata prema GM hrani, 74 posto ispitanika drži GM hranu neprihvatljivom, a samo je 6,2 posto njih želi vidjeti na svom meniju.

GM hrana mora biti označena

U jednoj se stvari gotovo svi ispitanici slažu (92,5%): GM hrana mora biti označena. To je jasna poruka našim mjerodavnim tijelima zaduženima za kontrolu i regulaciju prehrambenih proizvoda na tržištu. Prikladna deklaracija na ambalaži zadnja je linija obrane potrošača od neželjenih gena u hrani. U Hrvatskoj su sve županije proglasile svoj teritorij GMO free područjem, a većina je stanovništva nesklona konzumaciji GM hrane. S toga bi u našoj zemlji jasno etiketiranje proizvoda bila »smrtna presuda« na tržištu GM hrane.

U rezultatima istraživanja detaljnije je prikazana struktura prigovora ispitanika. Velika većina smatra da je proizvodnja GM hrane vođena profitom, da GM usjevi koriste samo proizvođačima, da su rizik za buduće generacije i da imaju negativan utjecaj na okoliš te da su nepoznate posljedice konzumacije GM hrane. Sa svim tim tvrdnjama slaže se dvotrećinska većina ispitanika. Isto tako većina se ispitanika ne slaže da su GM usjevi sigurniji, da povećavaju životni standard ili da koriste zemljama u razvoju.

Sumnja u nadležna tijela

Svoje sumnje prema sigurnosti, kvaliteti i svrhovitosti GM hrane ispitanici izražavaju i prema nadležnim tijelima. I ako 54 posto ispitanika smatra da nadležne institucije u Hrvatskoj dobro obavljaju posao u vezi s GM hranom, čak 69 posto njih smatra da su te institucije pod utjecajem velikih industrija koje proizvode GM hranu. Štoviše, 42,2 posto ispitanika optužuje nadležna tijela da promoviraju GM hranu. Stoga ne čudi rezultat istraživanja prema kojem ispitanici imaju manje povjerenja u Hrvatsku agenciju za hranu (samo jedna četvrtina) ili Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA) nego u organizacije koje se bave zaštitom okoliša ili zaštitom potrošača (46%). Prema očekivanju, najmanje povjerenje ispitanici iskazuju prema proizvođačima GM sjemena i pesticida (6,7%).

Je li potreban (pre)odgoj?

Da je GM hrana već prisutna na hrvatskom tržištu smatra 84 posto ispitanika. To se posebice odnosi na povrće, voće, kukuruz, meso i mesne prerađevine te soju. Za razliku od žena, većina muškaraca smatra da se GM hrana odnosi na uvoznu robu. U svakom slučaju, taj reprezentativni uzorak ispitanika potvrđuje da Hrvati imaju negativno mišljenje o GM hrani, a usporedba s ranijim podacima pokazuje da je trend nepovjerenja prema takvoj hrani sve veći. Tako je prije sedam godina (u HAH-ovoj anketi) 58% posto ispitanika bilo zabrinuto zbog sigurnosti GMO-a u hrani, a sada je taj udio povećan na čak 80,7 posto.

Rezultati najnovijega istraživanja korisni su i smjerodavni. Na temelju dobivenih podataka predstavnici HAH-a najavili su preporuke prema kojima je potrebno povećati prisutnost teme o GM hrani u medijima te provesti kampanju jačanja povjerenja u nadležne institucije. No, nije jasno zbog čega ravnateljica HAH-a u javnoj prezentaciji smatra da je potrebno „educirati javnost o potencijalnim prednostima i dobrobitima GM hrane“. Proizlazi da Hrvati imaju pogrešno stajalište o GM hrani, koje dodatnim podučavanjem i instrukcijama treba ispraviti.

Izvor: Glas koncila, 14. siječnja 2018.